previous arrow
next arrow
Slider

Povijest

U sastavu Botaničkog zavoda Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nalaze se dvije službeno registrirane sveučilišne herbarijske zbirke: Herbarium Croaticum (ZA) i Herbarij Ivo i Marija Horvat (ZAHO). Ovo su dvije najstarije i najveće zbirke u Hrvatskoj. Prva zbirka predstavlja kolekciju herbarijskih primjeraka sakupljenu od strane raznih istraživača tijekom 200 godina, dok je druga zbirka plod dugogodišnje djelatnosti profesora Ive Horvata i njegove supruge Marije.

Zbirka Herbarium Croaticum (ZA) uspostavljena je 1880. godine (no najstariji primjerci datiraju iz 1820-ih) i najstariji je i najveći herbarij u Republici Hrvatskoj. Povijesno ova zbirka predstavlja kontinuiranu botaničku znanstvenu djelatnost još od Ilirskog preporoda kada je čak i prije osnutka Narodnog muzeja u Zagrebu 1846. godine postojala skupljena obilna građa za botaničku zbirku čiju osnovu je predstavljao herbar Josipa Hosta. Osnutkom Narodnog muzeja ova botanička zbirka dopunjena je herbarom Huga von Klinggräffa, a zatim se povećavala kolekcijama brojnih skupljača od kojih su najznačajniji Josip Schlosser, Ljudevit Vukotinović, Mato Vodopić, Franz Petter, Antun Pavić, Slavoljub Wormastiný, Augustin Grubišić, Matija Botteri, Ana Maria Smith, Elise Braig, Maria de Cattani i Josip Pančić. Osnutkom Sveučilišta i imenovanjem Bohuslava Jiruša 1875. godine prvim profesorom botanike herbarijska zbirka Narodnog muzeja po želji Spiridiona Brusine te odlukom tadašnje vlade prelazi u vlasništvo Sveučilišnog Botaničko-fiziološkog zavoda, danas Botaničkog zavoda PMF-a. Donaciji Narodnog muzeja Jiruš priključuje svoj herbar te 1880. godine osniva Herbarium Croaticum koji pri utemeljenju ima oko 25.000 listova. Prvo su Botaničko-fiziološki zavod i zbirka bili smješteni u dvije prostorije na drugom katu Gornjogradske gimnazije, a zatim su 1882. godine premješteni u današnju zgradu Rektorata. Poboljšanju prostornih uvjeta pridonosi seoba Zavoda 1920. godine iz dotadašnjih prostorija u zgradu na današnjem Marulićevu trgu br. 20 gdje se herbarska zbirka i sada nalazi.

Već od samog početka herbarijske zbirke ujedinjene u Herbarium Croaticum sastoje se od većih zasebnih cjelina: herbarija svjetske flore (Herbarium Generale), herbarija hrvatske flore (Herbarium Croaticum sensu stricto), te kriptogamskog herbarija (Herbarium Cryptogamicum; alge, gljive, lišajevi). Najveći dio Jiruševe zbirke od oko 10.000 listova pripada generalnom herbaru u koji je uklopljen i Herbarium generale Rossianum s oko 4.000 listova te brojni manji herbariji, dobiveni nabavkama i razmjenom, koji sadrže veoma zanimljive primjerke raznovrsnog bilja iz gotovo čitavog svijeta. Za poznavanje hrvatske flore svojim brojem i vrijednošću najznačajnije su slijedeće uložene zbirke: Herbarium croaticum Rossianum s oko 30.000 listova koje je sabrao zaslužni hrvatski florista i domoljub Ljudevit Rossi po svim krajevima Hrvatske, ali najviše u okolici Karlovca, Lici, Velebitu i Hrvatskom primorju; Herbarium croaticum Hircianum broji oko 12.000 listova koje je sakupio Dragutin Hirc, po broju objavljenih radova, najplodniji hrvatski prirodopisac, te Herbarium Haračić s oko 8.000 listova, što ga je Ambroz Haračić sabrao uglavnom u području Kvarnerskog otočja, naročito na otoku Lošinju. Znatniji doprinos zbirci dok se nalazila u glavnoj zgradi Sveučilišta dali su Antun Heinz, Stjepan Gjurašin i Aurel Forenbacher. Nakon preseljenja na Marulićev trg 20 zbirka se povećavala većim ili manjim doprinosom više generacija domaćih te nekih stranih istraživača između kojih su poznatiji Vale Vouk, Ivo Horvat (materijal izvan njegove zasebne zbirke; ZAHO), Stjepan Horvatić, Karlo Bošnjak, Ivan Soklić, Josip Linardić, Ante Ercegović, Fran Kušan, Stjepan Urban, Zora Klas, Ivo Pevalek, Zlatko Pavletić, Bogdan Korica, Radovan Domac, Ljerka Marković, Ljudevit Ilijanić, Marija Bedalov, Nedeljka Šegulja, Ivan Šugar i Miško Plazibat.

Herbarij Ive i Marije Horvat (ZAHO) uspostavljen je 1918. godine i sadrži 71 611 herbarijskih primjeraka pretežno vaskularnog bilja sakupljenog na području Hrvatske, ali i Balkanskog poluotoka te nekih europskih zemalja. Zbirka predstavlja rezultat dugogodišnjeg rada jednog od naših najistaknutijih botaničara profesora Ive Horvata. Zbirka se prvo nalazila u sklopu Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje je od 1943-1963. godine radio prof. Horvat. Nakon toga je premještena u sastav tadašnje Jugoslavenske Akademije Znanosti i umjetnosti (današnji HAZU), te je naposljetku premještena na Marulićev trg 9a gdje se i danas nalazi. Unutar zbirke nalazi se nekoliko tipskih primjeraka endemičnih vrsta koje je opisao prof. Horvat, a neki od tih herbarijskih primjeraka još uvijek nisu pravilno odabrani i tipificirani prema propisima Botaničkog nomenklaturnog kodeksa.