Djelatnosti

Redovite aktivnosti

Herbarijske zbirke Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta izvor su informacija o biljnom pokrovu Hrvatske i okolnog područja za nacionalnu i međunarodnu botaničku zajednicu. Herbarijski primjerci i njihove etikete koriste se kao informacije u taksonomskom radu, a uzorci vouchera čuvaju se kao dokazi u zbirkama, koji ostaju nakon objavljivanja takvih radova. Trajno čuvanje primjeraka i omogućavanje pristupa botaničarima taksonomima kao primarnim korisnicima, te drugim korisnicima, prema općim propisima i standardima, glavni su ciljevi djelatnosti herbarijskih zbirki.

Digitalizacija i e-pristup

U vrijeme moderne znanosti, veliki su zahtjevi za brzim pristupom herbarijskim primjercima kao i informacijama koje oni sadrže. Osim što ubrzavaju pristup informacijama, online baze podataka omogućavaju pregled materijala bez njegovog premještanja i potencijalnog oštećivanja. Iz ovog razloga, započeta je sustavna digitalizacija i sistematizacija materijala.

Sistematizacija svih herbarijskih primjeraka iz ZA i ZAHO zbirki kao i njihova digitalizacija provodi se putem baze podataka Flora Croatica Database (FCD). Sistematizacija materijala započela je 1999. godine (do sada je sistematizirano oko 30 300 primjeraka iz ZA zbirke i oko 5400 primjeraka iz ZAHO zbirke), a skeniranje herbarijskih listova je započelo 2016. godine (do sada je skenirano oko 10 100 primjeraka iz ZA zbirke i oko 2400 primjeraka iz ZAHO zbirke).

Digitalizacija se odvija u nekoliko koraka. Herbarijski listovi se geokodiraju – kod starijeg materijala uzorcima se određuju geografske koordinate uz pomoć opisa nalazišta, a u slučaju novog materijala, koordinate se uglavnom bilježe u trenutku skupljanja, pa ih nije potrebno naknadno određivati. Informacije o geokodiranim herbarijskim listovima unose se u FCD, čime ovi nalazi postaju javno dostupni te dobivaju svoj identifikacijski broj (ID). U krajnjem koraku, listovi se skeniraju s mjernom skalom i skalom za boje, skenovi se imenuju ID brojem i unose u bazu, gdje se pridružuju informacijama o nalazu.

U svrhu lakšeg razumijevanja rukopisa s herbarijskih etiketa i ubrzavanja procesa digitalizacije, izrađeni su šifrarnici za deset najčešćih sakupljača u zbirci ZA.

Digitalizacija herbarijskih primjeraka odvija se pomoću A3 skenera Epson Expression 11000XL koji je dobiven donacijom Epsona, u sklopu suradnje između Epsona i PMF-a (Herbarij PMF-a: digitalizacija nacionalnog blaga).

Nadopuna zbirke

 

Zbirka ZAHO i opća zbirka zbirke ZA su zatvorenog tipa te se u njih ne ulaže materijal. Zbirka ZA sadrži više od 200 000 primjeraka hrvatske flore, skupljenih tijekom posljednjih dvjestotinjak godina od strane velikog broja hrvatskih i europskih istraživača. Nakon dugogodišnjeg prekida sakupljačkih aktivnosti, u 2014. godini nastavljeno je prikupljanje materijala u okviru redovitih terenskih istraživanja djelatnika zbirke i drugih suradnika. Cilj je prikupiti vrste koje su slabo zastupljene ili uopće nisu zastupljene u zbirci, no u isto vrijeme, cilj je osvježiti zbirku novim primjercima budući da je velika većina materijala u zbirci jako stara.

Prikupljanje novog materijala za nadopunu zbirke ZA

Učvršćivanje primjeraka

 

U ZA i ZAHO herbarijima nije se provodila praksa učvršćivanja, već su se primjerci slobodno nalazili na papiru. U svrhu boljeg očuvanja, 2015. godine započelo se sa učvršćivanjem starih i novih primjeraka na papir pomoću ljepljive papirnate trake, koje se provodi i danas. Obradu velike količine materijala kojem je potrebna restauracija provode djelatnici zbirke, suradnici i volonteri te studenti. Postupci za učvršćivanje primjeraka i restauraciju slijede standardne preporuke i postupke za herbarijske zbirke.

Primjer starog, nesređenog materijala u zbirci Herbarium Croaticum koji nije restauriran (lijevo) i potpuno restauriranog i sistematiziranog materijala u zbirci mahovina (desno).

Kontrola štetočina

 

Desetljećima se za kontrolu štetočina u zbirkama diljem svijeta upotrebljavao DDT (diklorodifeniltrikloretan). Zbog deklarirane toksičnosti, njegova upotreba u ZA i ZAHO zbirkama ukinuta je prije više desetljeća, a 2015. godine uvedeni su novi protokoli za kontrolu štetočina. Sav materijal prolazi kroz hladnu obradu prije ulaska u zbirku. Hladna obrada sastoji se od dva smrzavanja na-18°C tijekom dva razdoblja od 48 sati, s među periodom od 24 sata na sobnoj temperaturi. Uzorci se prilikom stavljanja u zamrzivač stavljaju u dobro zapečaćene debele plastične vrećice, a koristi se obični zamrzivač.

Osim hladne obrade materijala, u zbirkama je 2019. godine prvi puta provedeno zamagljivanje prostorija insekticidnim plinom, koje se planira redovito provoditi jednom godišnje. Također, u ormare su postavljene lovkice za kukce u svrhu praćenja pojavljivanja štetočina.

Zamagljivanje herbarijskih prostorija insekticidnim plinom u svrhu kontrole štetočina