Zanimljivosti

Već sto godina na istom mjestu

Fotografija herbara iz prve polovice 20. stoljeća.

Iako je u prvim desetljećima nakon osnutka 1880. godine zbirka Herbarium Croaticum mijenjala više adresa (tada je bila tek u začetku, manja i stoga lako seljiva), zadnjih sto godina, od 1920. zbirka se nalazi na sadašnjoj adresi Marulićev trg 20. Fotografija iz prve polovice 20. stoljeća pokazuje prve drvene herbarijske ormare koji su i danas u upotrebi. Središnji blok ormara koji danas dominira glavnom prostorijom zbirke dodan je tek kasnije.

Pronađena zbirka sjemenki i plodova profesora Ive Horvata

Tijekom 2019. godine u podrumu Veterinarskog fakulteta u Zagrebu pronađena je nepoznata i potpuno zaboravljena karpološka zbirka profesora Ive Horvata, našeg najznačajnijeg botaničara 20. stoljeća, koji je veći dio svoje karijere radio upravo na tom fakultetu. Zbirka broji 515 staklenih bočica s latinskim nazivima, a materijal pripada čak 486 biljnih svojti. Zbirka je tijekom 2020. godine u potpunosti sistematizirana i digitalizirana.

Primjer materijala iz karpološke zbirke prof. Ive Horvata.

3

Digitalizirana najstarija hrvatska herbarijska zbirka

Najstarija poznata hrvatska herbarska zbirka pripadala je grofu Franji Vojković-Vojkffyju Klokočkom, hrvatskom plemiću i amateru-floristu, koji je živio na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Tijekom svog života sakupljao je herbarijske primjerke koji su još uvijek pohranjeni u originalnim zaštitnim kutijama, te su još i danas u dobrom stanju. Ukupno postoji 355 herbarijskih primjeraka koji pripadaju u 70 različitih porodica. Među njima je 183 primjerka koje je grof Vojković sistematizirao prema Linneu u Genera Plantarum vol. I i II, dok ostatak primjeraka nije bio sistematiziran. Poznati hrvatski prirodoslovac Dragutin Hirc donio je herbarij grofa Vojkovića na Zavod za botaniku i fiziologiju (danas Botanički zavod) 1910. godine i o tome napisao članak za Periodicum Biologorum 1911. godine, pružajući djelomični popis vrsta pronađenih u herbariju. Tijekom 2019. godine cijela je zbirka digitalizirana i popis vrsta dovršen.

Cijela zbirka grofa Franje Vojkovića-Vojkffyja Klokočkog.

Bilješka Dragutina Hirca o zbirci grofa Vojkovića.

Primjeri herbariziranih biljaka iz zbirke grofa Vojkovića.

3

Bukva iz sjeverne Njemačke sakupljena 1802. najstariji je primjerak u ZA zbirci

Tijekom digitalizacije roda Fagus u našim je zbirkama pronađen zasada najstariji herbarijski primjerak koji se čuva u hrvatskim herbarijima. Radi se o bukvi sakupljenoj 1802. godine kod mjesta Wernigerode smještenog na padinama planine Hanz u sjevernoj Njemačkoj. Sakupljač nažalost nije otkrio svoj identitet na herbarijskoj etiketi. Dvjesto dvadeset godina star primjerak bukve u odličnom je stanju i čuva se u Generalnom herbariju ZA.

Najstariji primjerak u ZA zbirci.

3

Zaboravljene orhideje skrivene u herbarijskoj zbirci

Među čak 1942 herbarijska primjerka orhideja koji se čuvaju u zbirkama ZA i ZAHO, nalaze se i dvije vrste sakupljene u 19. st., a za koje osim herbarija, ne postoji drugi pisani trag o njihovom postojanju u hrvatskoj flori. Vrstu Malaxis monophyllos (L.) Sw. sakupio je Josip Schlosser na Ivanščici, a Herminium monorchis (L.) R. Br. sakupio je Hugo von Klinggräff  na planinskim livadama u okolici Čabra.

Herbarijski listovi vrsta Malaxis monophyllos (L.) Sw. (lijevo) i Herminium monorchis (L.) R. Br. (desno).

3

Herbarij otkriva kada su u Hrvatsku stigle invazivne biljne vrste

Herbarijske zbirke često čuvaju podatke kada je neka invazivna biljna svojta po prvi puta došla ili se naturalizirala na nekom području. U zbirkama ZA i ZAHO pronađeni su vrlo stari primjerci koji svjedoče o vremenu njihovog dolaska na području Hrvatske, čak mnogo prije nego što je dosad bilo poznato iz literature. Na primjer, invazivnu vodenu kugu (Elodea canadensis Michx.) po prvi put sakupljaju krajem 19. stoljeća Josip Schlosser u Posavini i Stjepan Gjurašin u Podravini, dok se vrsta na području Hrvatske u literaturi počinje spominjati tek polovicom 20. stoljeća.

Odnos starosti literaturnih i herbarijskih podataka o nalazima pojedinih invazivnih vrsta u Hrvatskoj (lijevo) i herbarijski list vodene kuge iz 19. stoljeća (desno).

3

Herbarijska etiketa kao jedini dokaz

Herbarijski list bez herbarijske etikete gotovo je bezvrijedan, no ponekad se dogodi da se u herbariju pronađu herbarijski listovi bez biljnog materijala, ali sa sačuvanom etiketom. U tim slučajevima prešanu biljku najčešće su uništili kukci ili gljivice, a ako materijal nije propisno učvršćen i skladišten, moguće ga je izgubiti i prilikom učestalog seljenja zbirke. Sličnu sudbinu je vjerojatno imao i jedini primjerak na Balkanskom poluotoku iznimno rijetke vodene biljke Luronium natans (L.) Raffin, na čijem smo herbarijskom listu pronašli samo etiketu! Etiketa nam otkriva da je izgubljenu biljku sakupio Ljudevit Rossi 1916. u rijeci Korani kod Karlovca. Zbog svega navedenog, vrsta se trenutno smatra dvojbenom u hrvatskoj flori.

 

Herbarijski list vrste Luronium natans (L.) Raffin bez sačuvanog biljnog materijala ali sa sačuvanom etiketom.

Herbarium Croaticum kulturno je dobro

Rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba zbirka Herbarium Croaticum stavljena je 2019. godine pod preventivnu zaštitu te je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Zbirka je odraz kontinuirane botaničke djelatnosti od sredine 19. stoljeća do danas, te kao takva ima nemjerljiv kulturno-povijesni značaj i predstavlja jednu od temeljnih nacionalnih vrijednosti.

3

Zbirka ZAHO čuva tipske primjerke hrvatskog nacionalnog cvijeta

Hrvatsku peruniku (Iris croatica Horvat et M. D. Horvat) je 1962. netom prije svoje smrti opisao znameniti hrvatski botaničar Ivo Horvat sa svojom suprugom Marijom Dvoržak Horvat. Na prijedlog Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ova je vrsta 2000. godine proglašena  nacionalnim cvijetom Hrvatske. Tipski primjerci ove endemične vrste čuvaju se upravo u herbarijskog zbirci Ive i Marije Horvat (ZAHO).

Hrvatska perunika (Iris croatica Horvat et M. D. Horvat). Živa biljka (lijevo) i  originalni crteži Ive Horvata (desno). 

3

Štetni kukci u zbirkama

Ogromna količina sasušenih biljaka na jednom mjestu mamac su nekim kukcima štetnicima koji se hrane njima. U našim se zbirkama kontinuirano provodi monitoring štetnika pomoću ljepljivih lovaka. Dosad su zabilježene povremene najezde malog kukca duhanara (Lasioderma serricorne L.), koji u herbariju može imati i do šest generacija godišnje. Odrasle jedinke su dobri letači i na taj način i ulaze u zbirke, a za biljni materijal najopasnije su proždrljive ličinke koje žive pet do deset tjedana.

 

Izgled kukca Lasioderma serricorne L. (Foto: U. Schmidt).